Vrboska i njezini spomenici

Mjesto leži na morskom rukavu u dnu duge zaštićene uvale, a oscilacije vode u kanalu-zvana ščiga-predskazuje promjenu vremena vršeći funkciju barometra. Neočekivana slika za jedan kraški otok.;kuće na vodi,poredane duž dviju obala povezanih mostićima,što daje mjestu neopisivi čar i intimnu toplinu. I dna luke vrbovačka uvala se širi i doseže s jedne strane Jelsu, a s druge vrh poluotoka Glavice. Svagdje šumski putovi u gustoj borovoj šumi  vode do kupališnih plaža. U morskom rukavu je otočić površine 342 m2.
Naselje je nastalo u XV st.kao luka starog matičnog sela Vrbanj(vallis Varbagni),a samo ime,kao i za Vrbanj,dolazi od vrbe.
Najstarije kuće gotički su stilizirane ili ornamentirane i potječu iz XV st.Na nekim starim kućama vide se tragovi požara.To su uspomenena borbe za vrijeme pučkog ustanka (1510-1514) i na turski pomorski napad i devastaciju 1571.g.
Vjerojatno zaslugom Matije Ivanića,prvi početak izgradnje lučkog zaklona bio je 1465.g.Pučki vođa bio je brodovlasnik i držao je u Vrboskoj brod,a 1468.sagradio je i kuću.
Najistaknutiji arhitektonski objekt u Vrboskoj jest crkva-tvrđava, nastala oko  1580.g.,kada je mletačka država nakon turskog napada pomogla selu fortificirati postojeću crkvu sv.Marije iz XV st. Građevina neizmjenjena vjekovima,u čistim renesansnim linijama,leži na prostranoj širini – jedinstvena je po svojoj vrsti na Jadranu.           U crkvi-tvrđavi sačuvani su grobovi numerirani lijepim baroknim brojevima i nekoliko notarsko-građanskig grobova.U apsidi je župnički grob s obiteljskim grbom župnika Petra Fabria iz 1737.g.,s inskripcijom NE DIFERAS AMICE-HODIE MIHI CRAS TIBI(Nisi drukčiji od mene, prijatelju,danas ja, sutra ti).
Druga je crkva Sv.Lovrijenca,nastala kao i prva u XV st.,ali je dva puta proširena-naprije u XVI st.,a svoj barokni izgled dobila je u XVII st, sa osobito lijepim baroknim chorom.
Crkvica SV.Petra,na obali je stajala od pradavnih vremena kao patronat patricija Hranotića, a oni su je i obnovili 1469.g.Prema statutu komune iz 1331.g. predstavlja graničnu točku između prastarog  područja Pitava i Vrbanja kada još nije bilo ni Jelse ni Vrboske.
Kanal,mostići,renesansno-barokne kuće u predjelu Padva,uske ulice u predjelu Pjaca,pa osjećaj sigurnosti što ga pruža uvala i krasna borova šuma-karakteristični su za ovo mjesto.
Najveće kulturno blago otoka Hvara jest likovni fond što ga čuvaju crkve Vrboske.
 U župskoj crkvi Sv.Lovrinca je poliptih neobične ljepote s figurama sv. Lovrinca,sv.Ivana Krstitelja i sv.Nikole te nizom manjih slika predele,atika,svetohranište.Poliptih je djelo velikog mletačkog slikara Paola Veronesea (1528-1588) i njegove radionice.
U istoj je crkvi Gospa od Presvetog Ružarija s medaljonima Lenarda Bassana i tri slike našeg dubrovačkog slikara Celestina Medovića(1859-1921).Nadalje, srebreni križ s figurama svetaca(XVI st.) od Tiziana Aspetti(oko 1600.g.),ruho,stare čipke(XVII st.),tirolski križni put,nekoliko zavjetnih poklona(ex voto) domaćih pomoraca iz druge polovine XIX st.
U crkvi-tvrđavi nalaze se još slijedeća platna:»Porođenje Marije» od Antonia Sciuria(1627.g.),dvije slike od Giuseppe Alabardi(1590-1650),»Gospa karmelska» Stefana Celestia 1659. – sve slike mletačke škole. K tome druga «Gospa karmelska»modernog hrvatskog slikara Marka Rašice(r.1883.g.),i mala ikona – domaći rad iz XVI st.