Iz grada Hvara u unutrašnjost otoka :: Izlet cestom Hvar-Brusje-Grablje-Selca-Stari Grad

Premda danas vodi brza cesta uz more iz Hvara do Starog Grada,krenuti ćemo starom cestom dužine nekih 20 km i otvoren 1936 godine.
Na izlasku iz grada cesta prolazi obronkom presušenog potoka i kako se postepeno diže,otvara se pogled najprije na sjevernu stranu prema Braču,Šolti i splitskim vratima, a onda na jug i zapad prema Visu i jako razvedenim Paklenim otocima.
Prvo selo u koje se stiže jest Brusje. Nastalo je kao pastirski stan u početku XVI st. i bilo je vezano s gradom kao predgrađe.Od 1731.g. ima vlastitu crkvu koja je dva puta proširena.Na fasadi u niši stoji figura sv.Jurja na konju.U crkvi je oltarska slika(Sv.Antun opat i drugi sveci) B.Zelottija(1532-1592),prenesena iz raspuštenog dominikanskog samostana u Hvaru. U crkvi je i znamenita slika sv.Jurja,Ivana Dulčića(godine)poznatog hrvatskog slikara rodom iz Brusja.Župska kuća bila je ladanjski paviljon biskupa Bonautija(1736-1759).
Dolazeći iz Hvara desno prije Brusja i napuštajući Brusje lijevo na putu za Stari Grad,stoje ruševine dviju patricijskih ljetnikovaca. O njima znamo samo to da su građeni u XVI st.Prvi se zove Njivice , a drugi Moncirovo.
5 km dalje, nastavljajući put,stiže se u Velo Grablje.I ovo je selo nastalo u XV(XVI st.,vjerojatno kao naseobina dviju patricijskih obitelji Ozora i Gazzara(crkvica sv.Vida ob.Gazzari iznad sela iz 1452).
Divna je šetnja presušenim potokom od Velog do Malog Grablja koje leži nekoliko kilometara niže,potpuno okruženo gudurama,poput gusarskog mjesta. Selo je pusto,stanovnici su se spustili u nove nastambe u uvali Milna.Šetnja se može produžiti do Milne na 2,5 km udaljenosti.
Dalje cestom prema Starom Gradu stiže se do vododjelnice na visini od 300 m kraj mjesta Ozrin a odatle se cesta spušta u zaselak Selca koje ostaje iznad ceste desno.Spušta se još nekoliko kilometra pa ravnicom ulazi u Stari Grad na mjesto zvano Ploča.
Izlet morem od Hvara do Starog Grada ,a dužina morskog puta iznosi 22 km.
Napustivši gradsku luku ,plovi se južnom obalom otoka prema rtu Pelegrinu-krajnjoj zapadnoj točki-kanalom između Hvara i otoka sv.Klement. Prolazi se mimo uvale Vele i Male Grčke koje to ime nose iz srednjeg vijeka, a bile su,kao i luka grada,sklonište brodovima.
Obišavši svjetionik na rtu,iza kojeg su ruševine crkve sv.Pelegrina,brod skreće prema sjeveroistoku i plovi uz niz lijepih i impozantnih uvala.
Ne možemo nabrojiti sve, ali treba spomenuti Parju kojoj u pristranku stoji  prethistorijsko nalazište Markova špilja.Istočnije je Duga luka,a između njih stoji otočić Duga.
Dalje na istoku je Sokolica(Vira) koja se sa tri kraka usjekla u otok od kojih prvi,Vela Vira,čuva ostatke biskupskog ljetnikovca iz XVI st.Tu su ruševine dviju kapelica jedne biskupske, druge franjevačke.U Maloj Viri su pak ostaci rimske vile i franjevačkog odmarališta. U pristrancima su dvije prethistorijske gomile.Danas je tu ribarska luka Hvara i autokamp.
Iz Vire je Jagodina,najšumovitija od sviju uvala.Istočno je punta Kosmača s prekrasnom borovom šumom.U predjelu Carnica je jama s podzemnim dvoranama.
U Loznoj je natpis iz XVIII st. o velikom lovu ribe.Stiniva je luka sela Brusja.Brdo Gračišće bila je prethistorijaka utvrda.Tatinja ima na ulazu impozantnu klisuru, a onda dolazi Grabovac sa svojim stijenama.
Slijedi Lučišće  s ostacima ljetnikovca patricija Bertučevića,iz obitelji koja je u XVI st.dala humaniste i pjesnike Jerolima i sina Hortensija,prisnih Hektoroviću i Luciću.Tu je i crkvica sv.Josipa.
Uvala Gračišće zatvorena je poluotokom Lompić.Na njemu je prethistorijska utvrda iz I milenija pr.n.e.Nađena je ilirka i klasična keramika. Utvrda je bila stražarnica na ulazu u zaljev.Riječ»gračišće» ukazuje na utvrđenje.
Iza ove uvale je Konopljikova i Maslinica gdje je trajektno pristanište.
Sa suprotne strane zaljeva na Kablu,koji zatvara starigradsku uvalu dugu 6 km,nalaze se uvale Tiha i Zavala koju spominje Hektorović u svom «Ribanju».