Spomenici Staroga Grada

Grad se smjestio u dnu uvale Starograjčice s južne strane,na mjestu nekadašnjeg grčkog Pharosa,odnosno kasnije rimske Pharie. Grčki grad obuhvaćao je oko ha površine i zapremao manje prostora od današnjeg,ali veći od rimskog.
Ostaci grčkih gradskih zidina sačuvani su u dužini od 11 m u kući Tadić Gramotorov.Sastoje se od velikih blokova građenih u suho(analogno građi Tora nad Jelsom).To je dio sjevernog perimetralnog zida,a u kući i vrtu Gramotorov iza sv.Ivana vidi se dio istočnog zida, te ostaci temelja kuća.
U temelje zvonika župske crkve sv.Stjepana još je u XVIII st.ugrađeno nekoliko takovih blokova. Iz natpisa na zvoniku čitamo da je baš tu bio ulaz u grčki grad s istočne strane(...DEDERUNT HVIVS PRIMORDIA MOLIS DE MOENIBUS URBIS RELIQUIAE ET QUAE DEDERAT GRESSUM IN URBEM JANUA...) U jednom od vrtova na sredini prostora gdje je ležao stari grad stoji bunar što ga nazivaju grčkim.
Rimske spomenike naći ćemo najprije ispred župske crkve.Tu stoji reljef malog božanstva s obrnutom bakljom,dok je u zvoniku s unutarnje strane na katu  uzidan reljef rimske lađe-naravno kao spolia.(Kopija je izložena kod dominikanaca.)
 Ispod crkve sv.Roka-Hektorovićeve-nalaze se ostaci rimskog kupališta,što je obilježeno natpisom na stepeništu crkve.
U Srednjoj ulici nađeni su još 1923.g.dva velika  višebojna  mozaika.***dijelovi vidljivi u Galeriji ?
Starokrščanska krstionica za uronjavanje – bazen dubok 115  cm, na dva kraka,u obliku križa iz VI/VII st.,otkrivena 1957.g..Nalazi se do crkve sv.Ivana(nekad sv.Marije),vjerojatno prvobitnog sjedišta biskupa. Ova je crkva najstariji sakralni centar otoka Hvara nove ere,(u dokumentima 1332.g.).Današnji je izgled djelomično gotički,tlocrt i apsida romanični. Objekt je sagrađen na  ostacima starokrščanske crkve gdje je otkriven mozaik s prikazom pauna na kaležu?!
U jako starim sklopovima kuća, od kojih neki zadiru u romaniku ili su iz doba gotike, a ima ih jako puno iz XVI i XVII st.,Stari Grad pokazuje nizanje generacija i skroman,ali konstatan razvitak kroz vjekove. Više nego u monumentalnosti ovdje se odražava ljepota arhitekture u simbiozi seoskog i dalmatinskog gradskog načina gradnje.Lijepi sklopovi ili izolirani primjerci arhitekture koje treba osjetiti sporom šetnjom kroz grad.
Objekti koje vrijedi zabilježiti vide se na trgu Škor .Širina na kraju Zadarske ulice  kao cjelina,kuća Politeo iz XVII st.s visokim dvorišnim zidom,kuća Bučić-Machiedo s golemim bršljanom,renesansna kuća Vranković-Carić na Ploči vezana sa Škorom itd.
Župska crkva sv.Stjepana,počela se graditi 1605.g. na mjestu istoimene prijašnje.Fasada s malim trgom i zvonikom djeluje sugestivno.U crkvi,osim lijepog kora(v.kor u Vrboskoj) stoji i krstionica stare crkve iz godine 1592,i jedan triptih Francesca Santacroce(Gospa,Jerolim,Ivan Krstitelj),ljepši nego li slike istog slikara u franjevačkoj crkvi u Hvaru.
Sv.Nikola, na putu prema groblju,sa skulpturalnim djelima Antonija Porri(mletački umjetnički obrt)i nekoliko zavjetnih slika(ex votos) pomoraca. Kraj crkve je prostor gdje je bila do smrti svojevoljno zazidana u XVI st.neka žena isposnica.Ispred crkve posađene su masline koje su članovi expedicije Faros-Paros_Faros donjeli sa otoka Parosa 2003.g.
Bivša crkva sv.Jerolima kod kupališta kao sastavni dio nakadašnjeg glagoljaškog hospica-navodi se kao arhitektonski zanimljiv objekt.
Dominikanski samostan,osnovan 1482,u XVI st fortificiran,sa ugaonim kulama i zvonikom koji podsjeća na ona sv.Krševana u Zadru.Godine 1893.sagrađena je nova crkva čime je iskvarena skladnost cjeline.Pred glavnim oltarom stare crkve bio je zakopan Petar Hektorović.
Crkva posjeduje dvije oltarne pale Baldassare D Anna-«Bogorodica s djetetom i svecima»,»Sv.Hijacint pred Bogorodicom i prizori iz svečeva života»,sliku «Sv.Hijacint»Jacopa Palme Mlađeg i krasnu sliku «Polaganje u grob» Jacopa Robusti Tintoretta(1512-1594),velikog mletačkog slikara,gdje bi starac i mlada žena imali biti pjesnik Petar kao donator i kćerka mu Lukrecija.
Na glavnom oltaru je drveno raspelo,domaći rad iz XVI st.Također malo mletačko raspelo iz 1703.g.,Giacoma Piazzette,izvrstan umjetnički obrt.
Samostan posjeduje lapidarij s nekoliko interesantnih natpisa.Tako  grčki natpis koji spominje grad(polis) Pharos,drugi je s imenom grčkog vlasnika majura ispod Dola(Komon Filoxenido). Zatim fragment pleterne ornamentike,jedini na otoku,na čijoj poleđini je latinski natpis iz XIII/XIV st.Nadalje, niz rimskih natpisa,grčka i rimska keramika, staklo,uljanice – a o paleontološki nalazi.  Najzad nekoliko grbova iz novijih razdoblja.
Na katu je velika uređena biblioteka i zbirka portreta uvaženih ličnosti grada itd.
Hektorovićev Tvrdalj –utvrđeni pjesnikov dvorac.Sačuvan je u čitavoj masi,s pročeljem dugim 60 m.
Gradeći ovu zgradu pjesnik je mislio na obranu,ali i na razonodu sebi i prijateljima ,po običaju renesansnog društva Europe.Zato je nad ulazom u ribnjak napisao:Petrus Hectoreus Marini filius proprio sumptu ed industria ad suum et amicorum usum construxit.
Osobitost ove zgrade je u mnogobrojnim natpisima na latinskom i hrvatskom.Ovi potonji – najstariji natpisi na narodnom jeziku Hvara-nadomještaju manjkavost arhitekture pokazujući pjesnikovu duhovitost.
Ribnjak izgleda kao u pjesnikovo vrijeme,vrt je sačuvan,dok unutrašnjost kuće nije ostala u originalnom stanju ,osim atrija.
Treba zabilježiti barem neke od Hektorovićevih natpisa zbog njihove humanosti,sjete,duhovitosti.Na stanu rezerviranom za putnike napisao je:PRO ITINERANTIBUS, na onom za siromahe;PRO PAUPERIBUS,nad zahodom (koji je u XVI st.rijetkost!):SI TE NOSTI CUR SUPERBIS(t.j.ako sebe poznaješ zašto se uznosiš!),uz posvetu zgrade stvoritelju napisao je:RES EX NOMINE,na zidu ribnjaka dao je ulesati riječi:NIHIL OCCULTUM-tumačeći tako neskriveni život u prozirnoj vodi i ,na kraju,tamo gdje vode otječu u more napisao je sjetno inspiriran prolaznošću:HEU FUGIUNT FLUXU NON REDEUNDE DIES.
Etnografska zbirka se nalazi u jednom dijelu Tvrdalja.Pomorska zbirka je u palači Biankini,biblioteka,pomorski arhiv Starog Grada,portreti poznatih kapetana,slike brodova itd.
Zbirka umjetnina  također u Palači Biankini,s radovima istaknutih majstora kao kipara Ivana Meštrovića,Jurja Plančića, Bartola Petrića...
Od spomenika «sub divo» treba spomenuti bistu Hektorovića pred Tvrdaljem od Ivana Mirkovića(1956) te na Priku spomenik Borcu od Koste Angeli Radovanija.