Kulturni spomenici grada Hvara

Grad Hvar,najreprezentativnije i najpristupačnije mjesto otoka, leži u prostranoj luci orjentiranoj jugozapadno,zaštićen od  Hvarskih škoja,krivo nazvanih Paklinskim ili još gore Paklenim. Zbog te zaštičenosti grad je oduvjek bio etapa u jadranskoj longitudinalnoj plovidbi. Danas je to najposjećenija luka obalne plovidbe na otocim.
Prijašnje naseobine na mjestu današnjeg grada ostavile su tragova, ali oni nisu vidljivi. Grči Dimos, kao i kasnija rimska naseobina, bili su u dnu nekadašnje morske uvale,danas gradskog trga,iza današnje katedrale,na istočnoj strani trga Dolac, i u polju iza Dolca.Benediktinski samostan(hospic) sagrađen je kasnije na tom istom mjestu da bi se onda pretvorio u biskupski dvor.
Sredovjekovni grad nastao je u XII/XIII st. na sjevernoj strani današnjeg trga, iznad  nekadašnjeg ilirskog naselja pod tvrđavom, dok se južna strana grada Burak počela graditi na ostacima vjerojatno neretljanskog utvrđenja, nešto poslije početka XV st.
Gradski trg    -Najveći je trg u Dalmaciji; obuhvaća 4500 m2. Do kraja XV st. bio je još oivičen vrtovima.Godine 1537 popločan je dio pred današnjom ložom;današnji je pločnik iz 1780 g. U sredini je zdenac građen 1520.g.,popravljen 1780 i 1830.g.I danas još služi.

Gradske zidine -   Dio Hvara koji se zove Groda, a leži ispod tvrđave, opasan je romaničkim zidinama iz kraja XIII/XIV st. i flankiran četverokutnim merliranim bočnim kulama koje imaju jako lijepa vrata. Glavna vrata vode na podnožje trga, a istočna kod katedrale iz 1454.g. su novija.
Tvrđave zvana Fortica – Citadela je izvanredno elegantnih linija, na vrhu brežuljka, iz sredine XVI st(1557.g.), a zamjenila je prvobitni sredovječni kaštil.
Visoko gore na oštrom brijegu Sv.Nikole Višeg stoji tvrđava završena 1811.g. Gradila ju je francuska vojka,pa je zovu Napoleon ,odnosno kolokvijalno Poljun.
Grčki samostan Sv.Venerande iz XVI st.,iznad današnjeg kupališta,Francuzi su 1807.g. pretvorili u tvrđavicu koju su nazvali Batterie de droite. Godine 1953 ovaj je objekt pretvoren u ljetnu pozirnicu, a od 1868.g. tu je Meteorološka stanica jedna od najstarijih u Hrvatskoj, uz nju je danas Disco Club.
S lijeve strane ulaza u luku,na hrptu rta koji je zatvara,kamenjem dobivenim rušenjem crkve i augustinianskog samostana sv.Nikole Nižeg. Francuzi su oko 1811 .g. sagradili tzv.Batterie de gauche,elegantnu malu fortifikaciju koja i danas stoji,ali je  prekrivena borovom šumom.Nakon njihova odlaska objekt je dobio novo ime po Andriji Hoferu,tirolskom ustaniku protiv Francuza.
Konačno,na otoku Galešniku, ispred luke, 1836 g. sagrađena je austrijska baterija i skladište za slanu ribu,a danas pretvoreno u ...?!Branko
Sve te utvrde demantelirane su dvije godine nakon viške bitke  1868.g.
 Patricijske palače-spomenuti ćemo samo nekoliko najpoznatijih
Nad glavnim gradskim vratima stoji takozvana  kuća Hektorović s prekrasnim prozorima u cvijetnoj gotici i grbovima rascvjetale gotike-XV st.Nije nikad bila dovršena,što danas pokušava nasljednik iz obitelji Vlahović.
Od ove kuće,prva ulica desno,paralelna s trgom,vodi nas odmah do kuće Lucić Paladinić.I ova se naslanja na gradski zid,monumentalnija je,sa dva reda gotičkih prozora na južnoj strani s vrta i krasnom kamenom balustradom na balkonu.Kut prijeloma prozorskih lukova oštriji je a linija skromnija,pa je očito da je zgrada starija od one Hektorovićevih. U uglu trijema je mala okrugla kruna bunara s istim grbom kao što je onaj na uličnom portalu-ljiljan i crno krilo roda Lucić- takodjer prastarog hvarskog plemstva.Zgrada nosi naziv iz roda jednog Lucića koji se vojnički proslavio u prvim borbama s Turcima potkraj XV st.pa mu se sačuvao naziv «paladina»koji je kasnije postao ime obiteljske grane.Zgrada je prva monumentalna kuća sagrađena u gradu Hvaru.
Do ove kuće ,prema istoku,stoji kuća na zidinama koja je pripadala lično pjesniku Petru Hektoroviću.Dalje do nje je kuća starih plemića Gazzari(Slavogosti).Ove su kuće izraz skromnosti vremena u kojem su nastale,-XIV/XV st.ali stoje na zidinama- za svoje vrijeme najotmjenijem mjestu u gradu. Pogled iz vrta kuće Paladinić na kuće prema istoku odaje arhaičnost koja se u kićenoj gotoci inače ne osjeća.
Dalje u ulici,ne više na zidinama,stoji golemi blok kuća plemića Jakša(Giaxa) koja na pročelju nosi grb(isti kao i Hektorovićev;tzv.vol koji se rađa iz dvobojnih pojaseva).Renesansne je koncepcije i motiva.(obnovljen palača Bartučević......i koja još?!opaska Ecija)
Blizu ove kuće je najstari zdenac u gradu iz godine 1475-MCDLXXV- s mletačkim lavom koji drži zatvorenu knjigu-znak rata.
U Burgu,predgrađu s druge strane trga pogledati  još 2 objekta.Najljepšu palaču na Hvaru-onu pučana pa plemića Vukašinovića u renesansno-baroknom stilu, sa sedam balkona na pročelju i terasom, u prizemlju masivnim gitrama i monumentalnim ulazom.Tu je danas biblioteka Grada Hvara.Malo više je kuća Kasandrić-Gargurić sa jako lijepim gotičkim prozorima ,XV st.uvijenim stupovima i priprostim gotičkim ulaznim vratima.
Inače svukud  u Grodu i u susjednom Burku(obronak ispod groblja,omeđen obalom gdje pristaju brodovi,odnosno ulicom pučkog  prevrata****da li se još tako zove?) ima interesantnih arhitektonskih sklopova,uglova,stepeništa,sulara-malih terasa koje služe za ulaz u stan-ranogotičkog,gotičkog, renesansnog a i baroknog stila.
Gradska loggia i sat-kula-Nekad su bile sastavni dio velikog kompleksa upravnih zgrada(knežev dvor)koje su srušene na prijelazu XIX/XX st.da bi se sagradio hotel»Palace»(nekadašnji Hotel Carice Elizabete). Današnja loggia sagrađena je potkraj XV sr. Te je svoje monumentalne obrise dobila početkom XVI st.,pa opet nakon turske pohare 1571. Djelo se pripisivalo mletačkom renesansnom kiparu Gian Girolamu Sammicheliu sinovcu Michiela S.(1484-1559). Međutim naša je loggia nastala kasnije, a jasno da nosi karakteristike visoke renesanse i majstora tog razdoblja.Na terasi su barokne piramide(guglie). Pred gradskom ložom stoji «štandarac» podnožje za stijeg gdje su se objavljivali općinski akti i izlagali prijestupnici- po predaju «stup srama».
Sat-kula uređena je u jednoj od kula drugom polovicom XV st.Današnje zvono je iz 1564, a popravci su vršeni u XVIII i XIX st.kada je nabavljan i novi sat.
Od starog dvora sačuvala se samo masivna kruna zdenca u dvorištu hotela «Palace»,nadvratnik kapele iz 1612 i mletački lavovi.
Arsenal,fontik i stari lučki uredjaji –Arsenal se počeo graditi u XIII st. kao spremište za općinski ratni brod koji je morao stajati na raspolaganju državnoj floti. Današnji mu je konačni oblik iz XVII st. kad je uz kazalište dobio dodatne prostorije za vojno-mornaričke svrhe. Jedini ostatak galije je pramčana figura(polena),koja se nalazi kod ulaza u Galeriju slika.Arsenal se već duže vrijeme obnavlja .
Bočno uz Arsenal sa sjeverne strane sagrađen je Fontik-općinsko spremište žito.To je zgrada sa velikim lukovima u kojima su danas razne  prodavaonice .
Pod trgom na moru i pred loggiom nalazi se zaklonište za male brodove zvano mandrać(od grčkog mandra=staja,spremište).Ovaj se prvi put spominje  u prvoj polovici XIV st,dok mu je današnji okvir s baroknim gugliama iz 1795.g.
Lijevo od mandraća pred arsenalom,pa desno na zapad, sve do šumice kraj kupališta ,jest kamena obala iz sredine XV st,(1554.g.),čvrsto građena povezanim kamenjem velikih dimenzija,jedna od najstarijih u Europi, a svedoći o značenju luke grada Hvara za plovidbu uopće i ratnu mornaricu onog vremena.Ova monumentalna građevina zvana Fabrika  gradila se otprilike u isto vrijeme kad i velika tvrđava. Današnja riva gdje pristaju brodovi današnji izgled dobila je 1940.g.
Crkve i zvonici- Ono što se u Hvaru,osobito na trgu,najjače doimlje svkako je katedrala Sv.Stjepana i njezin zvonik.Zvonik je sagrađen u elementima renesanse a graditelji su bili Nikola Karlić iz Korčule  i Marko Milić Pavlović u XVI st.Gradila se oko 200 godina.
Ovaj zvonik,uz one ostalih crkava Hvara/Sv.Marko,franjevački,i porušeni sv.Venerande) koji su svi renesansni ,a svi provincijski nose u sebi tragove starijih stilova-smatraju naši stručnjaci najljepšima u Dalmaciji.
Katedrala je na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana. Sama današnja građevina je iz XVI/XVII st.,ali je sačuvala neke arhitektonske elemente i manei namještaj starije crkve. Ti elementi su romaničko-gotički. Nije poznato kad je prvobitna samostanska crkva povećana ni kako je denominacija sv.Marije pretvorena u sv.Stjepana.Vjerojatno je promjena uvjetovana instalacijom biskupa na tom mjestu(v.uvod)
Sudeći po fasadi,građevina spada u skupinu crkava s trilobatnim zabatom. Na njoj se zaustavlja gotika «u ponekom ukrasu i prozorima» i ima glavna vrata slična oltaru.Dvokrilna vrata katedrale ukrašena su profinjenim reljefima i prizorim iz Svetog pisma u kojima su utkane glavne tradicije grada,djelo je suvremenog hrvatskog kipara Kuzme Kovačića iz Hvara.Takav portal-kaže naša kritika-uveo je u nas Petar Andrijić iz Korčule,graditelj crkce sv.Spasa u Dubrovniku.
Centralni dio potječe iz prijašnje crkve. U njemu stoji jedan od najljepših korova Dalmacije iz XV st.Restaurirao ga je u XVI st.Marko Antun Mlečanin,pa urezana godina 1573. potječe od restauracije.
Na početku kora su dva romanična ambona koji su već bili u staroj crkvi,s oltarima ispod njih i dva masivna stativa za ritualno čitanje. Na stepenici što vodi u kor jest hrvatski nadgrobni napis Nike Vukašinovića iz 1607.g.
Iz stare crkve je i kameni reljef s Bogorodicom i svecima iz XV st.i jedno bičevanje Krista također iz XV st.,(prema onom Jurja Dalmatinca u splitskoj katedrali.
U novom dijelu crkve sa tri lađe ređa se niz od devet baroknih oltara istog oblika. Svi su iz XVII st.građeni su od mramora,a pripadaju bratovštinama,crkvenim nadarbinama ili obiteljima patricijata. Iz ove serije oltara izdvaja se stilski kapela i oltar sv.Prošpera a smješteni su sjeverno ,bočno od centralne kapele.
Oltarske slike opisati ćemo ukratko hodajući oko crkve zdesna na lijevo od ulaza u crkvu.
Na prvom oltaru desno je Sv.Lucija  mletačkog slikara Alberta Calvettija,na drugom oltaru vlasnosti patr.obitelji Ivanić-Boglić «Bogorodica sa sv.Josipom» Domenika Ubertija,nabavljena 1692.(između ova dva oltara na zemlji je nadgrobna ploča patricijke Lukrecije Fasaneo); pred trećim oltarom pokopan je biskup Priuli 1692.g.,a na oltaru je «Bogorodica sa svecima i donatorom» Andrea Celestija iz druge polovice  XVII st.,na idućem oltaru vlasnosti porodice Hektorović(v.natpis pred oltarom ispod drvenog poda) stoji ikona «Bogorodica s djetetom» iz XIII st.i jedna od najstarijih u Dalmaciji; iduća južna kapelasv.Križa popločana žutocrnim mramorom je bez platna;iza toga slijedi glavni oltar sa slikom «Gospe i sv.Stjepana»patrona crkve od Jacopa  Palme Mlađega(Jacopo Negetti 1544-1628).Zatim-sjeverno od glavne kapele-spomenuta kapela s oltarom biskupa Andreisa iz 1678.g. na kojem je sarkofag sv.Prošpera iz 1859(A.Braselin da Padova)i nadgrobnom pločom biskupa Jurja G. Duboković Nadalini iz 1874.g.-također bez platna. A sada se opet na sjevernom boku crkve redaju barokni oltari ovim redom:oltar sv.Sakramenta s biskupskim grbovima bez natpisa,iza njega oltar porodice Vukašinović-Lupi sa slikom «Bogorodice i sv.Antunom» iz 1678, također Andrea Celestija;onda oltar s malom «Pieta» XV st.španjolskog slikara Juana Boschetusa,u okvirnoj slici Antonija Grapinellija iz 1728.g.***;dok zadnji oltar sjeverne strane crkve do portala ima na platnu  prikaz bogorodice s djetetom,sv.Petrom i sv.Pavlom,koju je naslikao Alberto Calvetti,a restaurirao Pasqualr Renis iz Brindisia (1804.)
Šteta što je zbog popločavanja crkve mramorom u XVII do XIX st.uništen niz nadgrobnih ploča kojima nema traga.Dragocijenosti iz sakristije izložene su u katedralnoj zbirci u biskupskom dvoru(v.niže)koja ima i svoj mali vodič.
Crkva sv.Duha u Gradu-iz XV st.Ima intertesantan slomljen luk nad portalom i romaničnu figuri sveca u prostoru za lunetu,dok je rozeta izvan osi zgrade.U crkvi je oltarska slika Alessandra  Varotari Padovanina(1580-1650) i mala slika «Silazak sv.Duha» XV st.od istog Boschetusa kao i «Pieta» u katedrali. Padovanino je jedan od onih slikara koji nadoknađuju,kao Palma Mlađi,prazninu nakon nestanka Tiziana.Boschetus nosi tragove flandrijskog utjecaja u Španjolskoj XV st.
Crkva i benediktinski samostan- osnovani su za biskupa Milani(1644-1667).Nalazi se u kući Hanibala Lucića legiranoj od Julije Gazzari,žene sina mu Antuna.U baroknoj crkvi ukrašenoj na fasadi heraldičkim motivima Lucića nalazi se slika Liberala Cozza iz 1790.
Sv.Kuzma i Damjan-jedina je romanična crkva i objekt Hvara(osim gradskih zidina) s kadnijim baroknim preinakama. Bila je beneficij patricija Ozora(XIV st.) vjerojatno potomaka knezova Kačića iz Omiša, nalazi se između sat-kule i kuće Hektorović nad gradskim vratima.
S.Marko-nekadašmnja crkva- samostan dominikanaca-danas je ruina, ali su sačuvani okvir i zvonik.
U crkvi je arheološka zbirka  i Lapidarij koji nose ime hvaranina Grge Novaka,poznatog povjesničara i arheologa,dugogodišnjeg Predsjenika HAZU. Okvir sa zbirkom kamenih spomenika namjenjen je kulturnim priredbama.U zvoniku je grob hrvatskog muzičara Josipa Rafaelija(1767-1843).
Do Sv.Marka je bila crkva Sv.Roka iz XV st.s interesantnom rustičnom fasadom i reljefom  Kuzme i Damjana  nad ulazom.(danas pretvorena u stan u pomanjkanju boljeg rješenja)****
Pri kraju stare mletačke obale jest renesansna crkva sv.Josipa na Fabrici, s polukružnim zabatom bez funkcionalnog karaktera(v.sv.Spas u Dubrovniku i sv.Rok na Peristilu u Splitu).U crkvi pala s panoramom Hvara po sredini(danas u Zbirci hvarske katedrale).
Iznad grada je mala crkvica zvana Kruvenica(horugva,staroslav.zastava) iz XV st.Ima jedan natpis iz 1550.Bila je patronat mletačkog kneza i kastelana.
Crkva Anuncijate u Burku-iz XIV st.Na glavnom oltaru ikona Bogorodice iz XVI st.na desnom oltaru sv.Barbara mletačke škole iz XVIII st.i prekrasni procesionalni kandelabri iz XVIII st.Na renesansnoj fasadi luneta s reljefon «Navještenja» koji je nastao izravno ili pod utjecajem Nikole Fiorentinca.