Iz Jelse do Sućurja kroz Plame

Cesta,još uvijek stara,vodi iz Jelse do Sućurja,u dužini od 51 km, i nastavak je brze ceste Hvar-Stari Grad-Jelsa.
Kada se prijeđe kupališni lokalitet Mina,pa Grebišće,nekad mjesto najljepših vinograda,ulazi se u predjel što se povijesno zove Plame.
Ovakovu prvobitnu granicu definira komunalni statut 1331.g.,ali se ona kasnije postepeno mijenjala,tako da se pojam Plame sužavao u smislu novih administrativnih podjela. Sveo se na područje Gdinj, i Bogomolje kada su se ova 1880.g.odvojila od općine Sućuraj i osnovala svoju općinu.
Ime Plame potjeće od ideje visoravni ili pak od pojma šume,šumovitosti-jer riječ plame u raznim interpretacijama može značiti oboje.
Ovaj predio osim geografske i topografske razlike ima i demografskih osobitosti,jer su jedne drugima uvjetovane.
Najprije je, prema statutu komune 1331.g.,pripadao u dijelove otoka koji nisu smjeli postati privatno valsništvo, da bi služio za opće ispasište. To znači da se pučanstvo pretežno sastojalo os pastira,više manje stalno nastanjenih.Međutim,odmah je dolazilo do kršenja propisa,pa se već u XIV st.stvarao privatni posjed,najprije u uvalama Pogorila,Stiniva,Sv.Luka.Pastirski karakter ovog kraja,aglomeracije u obliku pastirskih staništa,još se uvijek odražavaju u izgledu pejzaža i naselja. Za ratova Venecije s Turcima u XVII.st. naš je živalj napuštao kopno i prelazio na otoke,pa je tada velik broj novih stanovnika nastanio otok ,osobito Plame.Odatle i dijalektalne razlike između zapadnog i istočnog dijela otoka.Dok se na  zapadu govori čakavski,na istoku se govori štokavskim narječjem.Jezična granica je u Bogomlju.
Iz Jelse prema istoku, dolazi se u uvalu zvanu Sveti Luka,arheološki lokalitet.Uz more su ostaci rimske vile,a kapela je patronat najstarijeg otočkog plemstva iz XIV st.kasnije povećana i dovedena u današnje stanje.Oltar je barokni,a kameni kip sveca je iz XVI st.
Gornja Prapratna-zaselak kroz koji prolazi cesta s etnografski zanimljivim rustičnim kućama,krušnim pećima,mlinovima za ulje itd.Uz more, a ispod ceste na prastarom putu je uvala Prapratna, s ladanjskom kućom Angelini iz XVIII st.sasvim seoskog izgleda,bez ikakvih gradskih elemenata.
Malo dalje od od Gornje Prapratne,odakle je širok vidik prema zapadu,posebno na Vrbosku,mjesto gdje put vodi prema zaseoku Humac.Humac(v.vodič Humac i Grapčeva špilja  autora dr.N.D.N.) je nastao kao pastirski stan u XV i XVI st.Vanredan položaj,pogled na pučinu,kućice dinarskog tipa sa otvorenim ognjištima-nekoć tipičan pastirski lokalitet,a danas sezonsko stanište vinogradara iz Vrisnika.
 Od Humca prema jugu dolazi se do Grapčeve špilje,prethistorijskog nalazišta koji leži nešto ispod vrha na južnoj padini otoka.Ovo je arheološki najiteresantnija špilja otoka.U njoj su nađeni znakovi kulture iz trećeg milenija pr.n.e.,tako da se na Hvaru može govoriti o nizanju kultura u rasponu od 5000 godina(v.dr.G.Novak-Hvar kroz stoljeća)
Do špilje se može doći hodajući  starim putem iz Jelse  preko grada Galešnika  za 3-4 sata hoda.Do iste špilje se može doći i iz Gromindolca na južnoj strani.Špilja se nalazi na vrhu dolca podno kojeg je u moru izvor Virak.
Sav matrijal nađen u ovoj i drugim hvarskim špiljama,kao na.pr.Markova špilja,može se vidjeti u arheološkoj zborci u crkvi Sv.Marka u Hvaru.
Poljica-prvo selo na cesti Jelsa-Sućuraj, relativno je novo uredno naselje.Ispod sela i ceste,jesu uvale Mala i Velika Stiniva.U Veloj Stinivi,luci Zastražišća, nalazi se jedna patricijska ladanjska kuća iz XVIII st.obitelji Angelini(kasniji vlasnici Duboković Nadalini),primjer našeg skromnog ruralnog baroka.
Zastražišće – Ime je nastalo zbor stražarske pozicije od najdavnijih vremena – od Ilira do tuskih ratova XVII st.
Glavni stražarsko položaj bila je ilirska Vela Glava(316m),s ilirskom gradinom na  vrhu(1000 pr.n.e.)U selu je niz slavenskih naziva Stražišće,Stražbena glava,Podstražišće.I doista,hvarska ravnica mogla je i u tursko doba biti sigurna od prepada ako je netko s ovih pozicijs motrio pučinu.(Benetovićeva Komedija od Raskota-XVI st.-lijepo ukazuje na tu opsesiju od turaka).
Dvije kule patricija Angjelinovića su nestale-jedna devastirana,a druga manja,pregrađena.
Jedino hrvatski natpis iz 1624.g. je spašen.(KOE YM DIDICIE STAVI ANGELINOVICHIEM OSTAVI MDCXXIIII).Na bržuljku je župska crkva Sv.Nikole,a ispod nje župska kuća sa sjajnim pogledom na Biokovo i Primorje.
Crkvica Sv.Barbare(zaštitnica artiljerije)- obnovljena 1621.na starim temeljima iz XIVst.
Selo se dijeli na Malu Bandu s crkvom,Podstranje,Donje Poje,Grudac.Svugdje su jako lijepi građevinski kompleksi,primjerci rustične arhitekture.
Iz Zastražišća južno dolazi se do uvale Črvanj u kojoj su ostaci stare patricijske kuće(prvo Angelini ,kasnije  Duboković Nadalini) kao i jako lijepi rustičnin stanovi.Dalje je vrlo lijepa uvala Dubac.
Na putu za Gdinj,na sjevernoj strani obale je velika dvostruka uvala Pokarvenik(Pokrivenik), s krasnim liticama i poznatom špiljom.
Gdinj –nalazi se 21 km istočno od Zastražišća.Prvi dio Gdinja,udaljen od centra sela 2 km, je Dugi Dolac, zatim dolaze:Nova Crkva,Stara Crkva,Visoka i Bonkovići. Bonkovići-interesantno grupirane kuće na južnom obronku brda stoje izdvojeno.
800 m sjeveroistočno od centra stoji stara crkva Sv.Jurja.Građena sredinom XVI st. .Skromna,ali lijepo ambijentirana renesansno-barokna građevina.
Crkva Sv.Lucije već je 1599.g. patronat patricija Kašića,čiji su preci bili Ozori,podrijetlom Kačići.Po tome sudimo da je Gdinj stari lokalitet(XIV st. i prije),naravno,primarno pastirski.Ukoliko prihvatimo etimološko objašnjenje da ime Gdinj dolazi od riječi bditi, sigurno je da je to područje bilo nastanjeno i u prethistorijsko vrijeme.Sudeći po monumentalnim i slikovitim ostacima poznatim kao Vela gomila uz nekoliko sličnih možemo zakljućiti da je područje bilo nastanjeno i imalo značajnu ulogu u brončanom dobu-dobu Ilira.
U centru mjesta je zbirka-knjige i slikarski opus Ivka Radovanovića, te lijep spomenik poginulima u II svj.ratu.
U predjelu Gdinja Visoka  kuće su Visković, s nizom starih balkona i dvorištem, rustične kuće u Ulici Kola,građene u suho,prvobitni stanovi.Sve  entografske zanimljivosti.
Na južnoj strani je uvala Smrska(uvala s morske strane t.j.smorska)Put vodi kroz strmi usjek pored prastarih česmina(dalmatinski žir).U uvali je ladanjska patricijska kuća Angelini(danas Visković) s kapelom zatvorenom u kući s osiguranjem od napada gusara.Na žalost previše je novih nadgradnja.
Nešto zapadnije od Smrske je uvala Kožija s kulom kneza Matije Bartulovića iz 1700.g. koja je služila za obranu od turaka(analogno kao ona iz Gromindolca).
Kod Gdinja,sjeveroistočno ,nalazi se Likova Glava(417 m),zadnji brežuljak u nizu vrhova što se nižu od Zastražišća.Odatle se teren postepeno spušta(Sv.Nikola kod Sućurja na 168 m).Zato se nakon Gdinja otvara širok pogled prema Bogomolju,a kontinent koji ostaje na lijevoj strani raste do divovskih dimenzija kao obala goleme rijeke na koju nalikuje hvarski kanal na tom mjestu.
Istočno od Gdinja u nizini leži Bogomolje.Djelovi sela su :Srid Sela,Glava,Rače Njiva i Jerkov Dvor.Ovdje se govori štokavski i osjeća se mentalitet kontinentalaca .Barokna župska crkva(oko 1605)lijepo je ambijentirana.Fasada je oko 1750.g.,oko crkve grobovi.Interesantna je kuhinja i komin u kući Mirka Barbarića. Na središnjem trgu je spomenik poginulim u II sv.ratu od Joke Kneževića. Na sjevernoj strani je luka Bogomolja  Bristova.
Od Bogomolja cesta vodi u dužini 18 km u Sućuraj.Prolazi kroz Marijin Dvor i Jerkoviće-dva mala zaseoka koji uz Zaglav ja južnom obronku sačinjavaju Selca Bogomoljska.Zaglav je interesantno primitivno naselje i divlja priroda te spilja sa znakovima prastare kulture-stepenište na litici u špilji.
2,5 km pred Sućurjem teren naglo pada na 25 m nadmorske visine,pa i otok Hvar,od masivnih na zapadu,poprima minjaturne dimenzije.To više se ističe masivnost sve bliže obale i planine Biokovo.
Godine 1331.stoji u Sućurju već crkva sv.Jurja i daje mjestu ime,dans je nadomještena novom  kraja  XIX st..Uz crkvu je moglo biti pastirskih stanova i možda koji ribar.U XVI st.selo je imalo 150 stanovnika.Tu su većAugustinijanci koji 1573.g primaju župničku funkciju.Opasnost od gusara s Neretve za doba Turaka uvjetovala je izgradnju povezanih grupa kuća gdje se spojene ulice zatvaraju izvana.(v.Modrići)
Demografska podvojenost stanovništva,kad su došli doseljenici s kopna bježeći pred turcima u XVII st.utjecala je na izgradnju mjesta.Tako su stari stanovnici bili na sjevernoj strani,a novi na južnoj(Gornja i Donja Banda).
Šteta što je arhitektura mjesta stradala mnogo još u II sv.ratu,kada su uništeni interesantni sklopovi ili pojedini objekti.
Župski stan je bivši augustinijanski samostan(red  koji je aboliran 1787.g.).U času restauracije 1651.g.pstavljen je na kući,uz natpis predgradnje,još i ovaj:Coenobium fratrumeremitarum s.Augustini MCCCIX,-restauratum. Crkva sv.Antuna je iz 1663.g.,osnovana od franciskanaca,posjeduje zbirku kamenih  fragmenata u lapidariju.
Nova župska crkva Sv.Jurja  nije spomenik kulture, ali u njenom starom dvoruštu stoji jedan ćirilski natpis iz XVII st. i svjedoći o junačkom podrijeklu ovih stanovnika.Natpis glasi»1655-Na poštenje Boižije i blažene Gospe čini ovo Petar Kulišić Tomica Žalalia Paranžik Cvitan Kotarac ovo činiše svoim vitezovima».Citiramo ovaj natpis poginulima da bismo ocrtali stanje duhova onog vremena na granici turske države koja je držala kopno udaljeno samo 6 km.
U jednom od danas praznih grobova stare crkve ležalo je tijelo Biskupa Bartola Kačića,duhovnog vođe naroda za vrijeme ratnog perioda, koji se nakon bijega iz Makarske  smjestio u Sućurju u umro 1645.g.Do njega je bio njegov brat Conte Petar Kačić Žarković.U skromnoj sakristiji čuvaju se dva povijena kaleža,jedan je bio poklon Pape Grgura XV biskupu Bartolu,a drugi je poklonio crkvi francuski vojvoda d'Alenson (1844-1910) za vrijeme francuske uprave.
S jedne i druge strane ovog uskog dijela otoka,od Gdinja do Bogomolja, nižu se romantične morske uvale koje su zbog svoje ljepote proglašene zaštićenim predjelima, bar do sada. Osim većih koje smo spomenuli tu su još na sjevernoj strani:Mlaska,Krivodolac,Studenac,Divlja Vela,Divlja Mala,Gornja Didina,Donja Didina,Mala Mosevčica,Vela Mosevčica, a na južnoj:Perna,Židigova,Rasohatica,Slivanske Lučice,Prapratna,Martinovik i Aržišće.