Brodovlje Jelse u brodarsko-ribarskim operacijama u sjevernoj Africi 1865.-1903.

Pelig "Madona della Salute"
Opis peliga "Madona della Salute"
Kapetan Serafin - Kuzmica Gamulin (1897. - 1926.)
Vice Gamulin Kuzme, nagrađen 1902. godine od Beča za posebne zasluge u ribarstvu

 

1. "Madona della Salute", pelig od 50 tona, vlasnici braća Gamulin Nikola i Ante Moro Kuzme i Duboković Ivan. Zapovjednici Gamulin Ante Moro i Gamulin Vicko Kuzme (1865.-1875.)

2. "Brat Antun", skuner od 64 tone, vlasnici Gamulin Vicko i Ilić Petar. Zapovjednici Ilić Petar, Gamulin Vicko, Rubelli Vjekoslav i Gamulin Serafin Stjepan "Sparta" (1874.-1888.)

3. "Barun Rodić", pelig od 36 tona, vlasnik Gamulin Ante Moro Kuzme. Zapovjednik Gamulin Juraj (1875.-1878.)

4. "Brat Antun G.",loger od 78 tona, vlasnici Gamulin Vice i Gamulin Kuzme, nagrađen 1902. godine od Beča za posebne zasluge u ribarstvu Vicko ko i Gamulin Ivan(Zane),Zapovjednici Gamulin Serafin pok.Stjepana, Gamulin Vicko i Nikola pok.Kuzme, Gamulin Kuzma Nikole i Gamulin Ivan(Zane) (1889.-1897).

5. "Sklad",pelig od 46 tona, vlasnici Gamulin Nikola,Serafin i Ante(Tonin) pok. Stjepana. Zapovjednik Gamulinn Ante(Tonin) pok.Stjepana (1900.-1903.)

Ukupna tonaža ovog brodovlja je 274 tone nosivosti sa prosjekom od 55 tona po jednom brodu.

Glavni brodar iz Jelse u ovim operacijama bio je kap. Vicko Gamulin Kuzme sa braćom Antom Morom(1829.-1909.) i Ivanom-Zanetom "Lampo" (1834.-1905.). Njihovi brodovi "Brat Antun" i "Brat Antun G." bili su posebno specijalizirani za ove operacije u sjevernoj Africi. Iz matrikule Sarjanović Nikole Petra (Mihovilac) vidi se da je on kao noštromo (gvardiano) bio 1886. god. ukrcan na škuner "Brat Antun", a kao zapovjednik potpisan je Gamulin Serafin. Ova je knjižica sačuvana kod njegovog sina Ivana, našeg uglednog iseljenika u Rosariu u Argentini, koji se sjeća očevog pričanja da je kao mlad plovio po Pacifiku i boravio na Solomonskim otocima kod Nove Gvineje. Posljednji jelšanski brod koji je poduzimao ova putovanja bio je pelig "Sklad" braće Gamulin Serafina, Nikole i Ante (Tonina) zvanog "Sparta"(1858 -1924 ). Taj nadimak je maritimnog porijekla po braceri njihova oca Stjepana "Girasole", koja je zbog velike širine u bokovima sličila na košaru (takova košara se na otocima upotrebljava za nošenje grožđa). Pored već spomenutog Zakarije Radovanija, na brodu "Sklad" bili su ukrcani kao veoma mladi Ćiro Carić (1882-1962) (otac čuvenog jelšanskog liječnika dr. Paola Carića oca dr. Dina op.LBD), kasnije naš poznati teoretičar navigacije i profesor na nautičkim školama, te mladi Niko Gamulin pok. Ante (1870-1959) kasnije popularni dugogodišnji zapovijednik parobroda "Pašman". On je, skoro dječak, obavljao na brodu još i poslove kuhara, te se u obitelji sačuvala šaljiva anegdota o njegovom kuhanju. Neiskusan u tome, a i valjanje broda izbacivalo bi tekuću sadržinu iz lonca, te bi juha redovno bila jako presoljena, što je strogi kap. Tonin smatrao kao dišpet i mladome Nikotu obilno dijelio fuge (ukore). Na brodu su bili kao posada Zaneto Guša i Šoljačić. Pomorci iz Vrboske također su bili ukrcani na ovim brodovima. Na zavjetnoj slici iz 1867.g. u crkvenoj muzejskoj zbirci u Vrboskoj prikazan je u oluji jelšanski brod "Madonna della Salute" čiju su cijelu posadu osim kapetana Gamulina Ante Mora tada sačinjavali vrbovljani: Ante i Nikola Kovačić, Petar Manola i Petar Kozmi. Kap.Lučić Juraj iz Vrboske zapovjedao je starigradskim skunerom "Angelo Custode", koji je dugo plovio za sjevernu Afriku i Levant.

Dugogodišnje iskustvo kap.Vicka Gamulina p. Kuzme u organizaciji ribolova i konzerviranju ribe dobilo je visoko priznanje na međunarodnoj izložbi u Beču 1902.godine.On je tada i posebno nagrađen, a objavljeni izvještaj o nagradi glasi: "Vicenzo Gamulin in Gelsa, un premio d onore instituto del conte Giovanni Harrach in Vienna per meriti speciali sul campo della pesca sardellari".

Podaci za ovih 30 brodova (misli na sve brodove i iz Hvara i Starog Grada i Jelse)) uzeti su iz evidencije vođene u Trstu i objavljivane svake godine u Annuario marittimo (Pomorski godišnjak). Njihov kapacitet nosivosti bio je 2.458 t, a prosjek po jednom brodu je 82 t. Kapacitet punih barila bio je približno oko 10 barila na svaku tonu nosivosti, što znači da je cijela hvarska afrička flota mogla odjednom ukrcati oko 25.000 barila soljene ribe. Međutim,brodovi su se tokom pola stoljeća zamjenjivali, stariji su se rashodovali a novi gradili,pa taj optimalni kapacitet nije nikada odjednom mogao biti toliki.

Kapetan Luka Dančević